Anksioznost je izgleda skoro univerzalno stanje. Međutim, ne dijele svi oni s dijagnozom iste okidače anksioznosti.
Samo u Sjedinjenim Državama, otprilike četrdeset miliona odraslih – ili osamnaest posto stanovništva – pati od anksioznog poremećaja. Međutim, ovi brojevi ne iznenađuju većinu ljudi.
Istina je da je društvo donekle krivo (da ne negira naš osjećaj odgovornosti.) U stvari, naše društvo je izgradilo 24/7 „stalno povezanu“infrastrukturu koja prožima naše škole, preduzeća i drugdje. Mnogi ljudi su pod stalnim pritiskom da uspiju, što je ironično, koristeći upravo ovu infrastrukturu. Naravno, ovo očekivanje samo pogoršava problem.
„Prevencija je najbolji lijek“je univerzalni aksiom unutar medicinske zajednice, uključujući i sferu mentalnog zdravlja. Razumijevanje onoga što „pokreće“specifične simptome ili stanja može – u nekim slučajevima – drastično smanjiti vjerovatnoću znaka ili epizode.
Ovdje se fokusiramo na deset utvrđenih „okidača“za koje se zna da izazivaju simptome anksioznosti i anksiozna stanja. Nadamo se da, razumijevanjem šta izaziva anksioznost, možemo bolje ublažiti sve štetne posljedice.
Evo deset uobičajenih okidača anksioznosti koje moramo izbjegavati:
Živeti sa anksioznošću je kao da te prati glas.
Poznaje sve vaše nesigurnosti i koristi ih protiv vas.
Dođe do tačke kada je najglasniji glas u prostoriji.
Jedina koju možete čuti.
– Nepoznato
1. Alkohol
Konzumacija alkohola, jer se odnosi na pojavu anksioznosti, je „kvaka-22“. Nakon perioda suočavanja sa stresom i povezanim stresorima, neki će se okrenuti piću kako bi se smirili.
Kao depresivno sredstvo, alkohol može „ostvariti“ovaj zadatak – ali samo privremeno. Nakon ovog početnog perioda, alkohol postaje katalizator anksioznosti – a to je stvarna opasnost u oslanjanju na supstancu da ublaži anksiozne misli i osjećaje.
Pronalaženje konstruktivnijeg i održivijeg izlaza snažno preporučuju medicinski stručnjaci.
2. Neadekvatna ishrana/ishrana
Naš mozak je „gladan“organ po tome što su mu potrebne specifične nutritivne komponente – na adekvatnim nivoima – da bi pravilno funkcionirao. Nadalje, kako mozak koristi veliki dio resursa našeg tijela (tj. energije), naša siva tvar mora primiti navedene nutritivne komponente u pravim količinama.
Tipična “zapadnjačka dijeta” je u velikoj meri obrađena, nedostaje joj nutritivna vrednost koja bi obezbedila mozak i telo u dovoljnoj meri. Prema dr. Evi Selhub, uredniku doprinosa u He alth Publications Univerziteta Harvard:
“… studije su uporedile „tradicionalnu“ishranu, poput mediteranske ishrane i tradicionalne japanske ishrane, sa tipičnom „zapadnjačkom ishranom“i pokazale su da je rizik od (mentalnih bolesti) 25% 35% niže kod onih koji se hrane tradicionalnom prehranom.”
Nutricionisti, dijetetičari i drugi zdravstveni stručnjaci preporučuju minimiziranje konzumiranja prerađene hrane i povećanje količine cjelovite, prirodne hrane koju jedemo.
3. Antisocijalno ponašanje
U zavisnosti od nečije ličnosti, želja za interakcijom sa drugim ljudskim bićima može se prikladno kretati na skali od 1 do 10. Introverti, na primer, zahtevaju retku društvenu interakciju, dok ekstroverti zahtevaju društvenu interakciju kao sredstvo energije i motivacije.
Izdvojiti se do krajnosti, međutim, može izazvati neke neželjene posljedice. Previše samoće, posebno za introverte, može dovesti do ozbiljnog preteranog razmišljanja – uvod u epizodu anksioznosti.
Ovo je izrazito individualistička i subjektivna preporuka, ali trebali bismo potražiti neki društveni izlaz za poboljšanje našeg mentalnog zdravlja.
4. Određeni senzorni ulazi
Određeni mirisi svjetla ili zvuci mogu (ponekad, neobjašnjivo) negativno utjecati na naše stanje uma. Osim što su smetnja, izazivaju reakciju na stres – i, preciznije, anksioznu reakciju.
Buka, posebno glasni ili treštavi zvuci, mogu aktivirati i pojačati aktivnost unutar amigdale – dijela mozga odgovornog za odgovor “bori se ili bježi”. Mirisi i zvuci su mnogo nijansiraniji, ali kod nekih izazivaju anksioznost.
Razumevajući i prihvatajući ideju da određeni stimulansi mogu izazvati anksioznu reakciju, bolje smo opremljeni da upravljamo svojim okruženjem.
5. Prekomjeran rad
Odlučnost da se poguramo i stvorimo bolji život je respektabilna osobina. Međutim, neki pojedinci posjeduju nagon koji – u određenom trenutku – postaje više obaveza nego imovina. Takvi ljudi ne "žive u trenutku" bilo kakvog značajnog uspjeha, već podlegnu "sljedećoj velikoj stvari".
Stalni rad na postizanju ove "sljedeće velike stvari" može promijeniti hemiju mozga do mjesta gdje svaki uočeni "nedostatak" može zapaliti osjećaj anksioznosti.
Vježbanje pažnje, meditacije ili zahvalnosti može pomoći da stvari budu u perspektivi.
6. Nedostatak sna
San je neophodan za normalno funkcionisanje mozga. Kada se lišimo ovog vitalno važnog stanja, mnoge neželjene posljedice mogu isplivati na površinu. Ovo uključuje, naravno, negativne psihološke ishode.
Nedostatak sna često dovodi do nemogućnosti spavanja, odnosno nesanice. Na kraju, naše mentalno i fizičko zdravlje pati kao rezultat.
Ako vam dobar noćni odmor postane stalni problem, morate potražiti savjet liječnika.
7. Nizak šećer u krvi
Mozak je gladan organ; potrebna mu je stalna opskrba glukozom i drugim hranjivim tvarima da bi pravilno funkcionirala. Podložni smo simptomima sličnim dijabetesu – drhtavica, vrtoglavica, slabost, itd.
Štaviše, nizak šećer u krvi stvara nepotreban stres za mozak. Kao rezultat toga, mozak će ovu neadekvatnost shvatiti kao prijetnju, što može izazvati epizodu anksioznosti.
Rešenje je da se konsultujete sa lekarom, nutricionistom ili drugim stručnjakom koji može preporučiti režim ishrane koji odgovara vašim jedinstvenim potrebama.
8. Loše upravljanje stresom
Bez odlične sposobnosti upravljanja stresom, brzo ćemo podleći okidačima anksioznosti – i unutrašnjim i eksternim. Stres stvara i pogoršava misli i osjećaj anksioznosti, čineći upravljanje stresom prioritetom za one koji žele ublažiti anksioznost i povezane simptome.
Vježbanje svjesnosti i dubokog disanja može pomoći u rješavanju ovih okidača.
9. Negativni obrasci mišljenja
Negativne misli rađaju negativne misli, čije posljedice mogu biti razorne. Po potrebi, negativni obrasci razmišljanja imaju tendenciju da se pogoršavaju tokom vremena, što rezultira negativnom spiralom iz koje neki ne mogu uspjeti izaći.
Pozitivne aktivnosti mogu suprotstaviti neke ili sve anksioznosti doživljene zbog takvih misaonih obrazaca. Sport, meditacija ili joga su sve aktivnosti koje mogu smanjiti negativne i anksiozne misaone obrasce.
10. Gubitak smjera
Oni koji su nekada imali „viziju“za svoj život – i (realno ili uočljivo) videli da se ta vizija raspada – skloni su da dožive visok nivo depresije, anksioznosti i drugih stanja mentalnog zdravlja.
Ovi ljudi imaju tendenciju da budu visoko konkurentni i ciljani pojedinci. Stoga je gubitak osjećaja svrhe poražavajući. Slično, drugi koji „izgube put“imaju tendenciju da dožive napade anksioznosti.
Zaista, pažljivost, meditacija i praktikovanje zahvalnosti mogu pomoći da se stvari stave u perspektivu. Dosljedno vježbajte sjedenje u tišini. Kao rezultat toga, možda ćete pronaći uvijek nedostižni odgovor na ovaj komplikovani problem.
Ove navike vam pomažu da izbjegnete svoje okidače anksioznosti
1. Loše zdravlje izaziva anksioznost
Vaše fizičko zdravlje može uticati na vaše mentalno zdravlje. Loše zdravlje uzrokuje da se osjećate letargično, da ste u iskušenju da se prejedate i da se osjećate depresivno. Stoga ograničava vašu sposobnost da radite i idete u školu. Živjeti iz dana u dan sa lošim zdravljem mogao bi biti jedan od vaših skrivenih okidača anksioznosti.
2. Previše alkohola
Alkohol je poznati depresiv. Velike količine alkohola mogu izazvati osjećaj tuge i depresije. Dok piju alkohol, ljudi su izjavili da se ponekad osećaju nervozno i anksiozno. Dakle, što više alkohola pijete, veća je vjerovatnoća da ćete razviti privremene simptome anksioznosti i depresije.
3. Loša prehrana
Vaša ishrana je bitan faktor vašeg mentalnog zdravlja. Ono što jedete utiče na vaše telo, ali loša ishrana vam takođe šteti mentalno. Postoji jasna veza između onoga što jedete i rizika od depresije. Istraživanja pokazuju da je zdrava ishrana povezana sa manjim rizikom od depresije i njenih nuspojava.
4. Dehidracija
Dehidracija je još jedan od okidača anksioznosti koji ste možda previdjeli. Voda je, na mnogo načina, hranjiva tvar za vaš mozak. Ako ne pijete dovoljno vode, vaš mozak radi sporije i ne funkcioniše ispravno. Ako se osjećate anksiozno, pokušajte piti više vode da vidite da li će vam pomoći da se osjećate bolje.
5. Nedostatak sna
Ne potcjenjujte moć dobrog sna. Anksioznost i poremećaji spavanja idu zajedno. Nedostatak sna čini vas sklonim brizi, strahu i tuzi. Čak i ljudi koji obično ne doživljavaju anksioznost imaju osjećaj anksioznosti kada su neispavani.
6. Negativne misli
Vaše negativne misli mogu biti jedan od okidača anksioznosti. Ako su vaše misli ukorijenjene u pesimizmu, to će negativno utjecati na vaše mentalno zdravlje i kako se osjećate. Lako je dopustiti negativnim mislima da stalno kruže kroz vaš um sve dok ne osjetite tjeskobu i depresiju. Razbijanje negativnosti ključno je za otpuštanje negativnih misli.
7. Socijalna izolacija
Da li ste znali da su usamljenost i društvena izolacija dokazano okidači anksioznosti? Produžena izolacija može štetiti vašem raspoloženju. Izlaže vas riziku od mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema kao što su
- Depresija
- Zloupotreba supstanci
- Anksioznost
- Demencija
- Srčana bolest
- Dijabetes
8. Fluorescentne sijalice
Da li ste znali da one fluorescentne sijalice ispod kojih kupujete u prodavnici i ispod kojih sjedite na poslu ili u školi mogu izazvati vašu anksioznost? Fluorescentne sijalice imaju veći nivo plave svetlosti. Plava svjetla ometaju vašu sposobnost spavanja. Takođe trepere više od drugih sijalica, što dovodi do stresa ili anksioznosti kod osetljivih ljudi.
9. Neki lijekovi
Određeni lijekovi koji se izdaju bez recepta ili na recept mogu izazvati simptome anksioznosti. Sastojci ovih lijekova izazivaju nelagodu. Ova osećanja dovode do toga da se osećate anksiozno ili loše. Lijekovi koji uzrokuju da se ne osjećate dobro uključuju:
- Lijekovi protiv kašlja
- Dekongestivni lijekovi
- Lekovi za kontrolu rađanja
- Lijekovi za mršavljenje
10. Kofein
Možda ste čuli za tremu zbog kofeina. Ova trema čini da se osjećate gotovo isto kao da ste doživjeli zastrašujuću situaciju. Srce vam kuca brže, ruke će vam postati ljepljive i osjećate se spremni da pobjegnete. Kofein je stimulans. Pokreće vaše reakcije "bori se ili bježi", što može izazvati vašu anksioznost i, kod nekih ljudi, izazvati napad anksioznosti.
9 navika koje će vam pomoći da izbjegnete okidače anksioznosti
Sada kada razumete neke od vodećih uzroka vaših anksioznih osećanja pokušajte da unesete ove promene u svoju rutinu.
1. Ostanite hidrirani
Biti žedan može dovesti do stresa i izazvati anksioznost. Čak i blaga žeđ može dovesti do smirene anksioznosti. Povećajte unos vode ovim prijedlozima.
- Držite svoju flašu vode sa sobom sve vreme.
- Popijte malo vode svaki put kada odete u toalet
- Naručite vodu kada jedete vani
- Pijte vodu nakon vježbanja
- Poslužite vodu za vrijeme obroka
- Jedite povrće i voće puno vode
- Pijte biljne čajeve
2. Izbjegavajte previše alkohola
Ako znate da vas može dovesti u iskušenje da popijete previše, isprobajte ove savjete kada idete na piće.
- Izbegavajte da pijete alkohol na prazan stomak-Jedite lagani obrok pre nego što popijete alkohol.
- Pijte vodu i alkohol zajedno-Za svako alkoholno piće koje popijete, popijte čašu vode.
- Spij svoje piće-Nemoj vremena i pij polako.
- Ograničite se na samo jedno alkoholno piće po satu
- Postavite ograničenje kako pijete u jednom sjedenju
3. Shvatite kako se Bog brine za vas
Razumijevanje kako se Bog brine za vas može vam dati nadu i duševni mir. Vaše duhovno zdravlje je usko povezano s vašim mentalnim zdravljem. Kada njegujete svoj odnos s Bogom, to vam pomaže da mu vjerujete u onim stvarima u životu koje su van vaše kontrole. Vaš rast u razumijevanju Boga i kako on djeluje u vašem životu kroz:
- Čitajte Sveto pismo-Čitajte Psalme za utjehu
- Predaj svoje nevolje Bogu-Odaberi da se moliš o svojim brigama. Zamolite Boga da vam pomogne da mu povjerite ishod.
- Pronađi zajednicu vere-Pronađi druge vernike koji će ti pomoći da rasteš u odnosu sa Bogom.
4. Ostanite zdravi
Stres zbog bolesti vas izbacuje kako emocionalno tako i fizički. Dobra briga o sebi pomaže vam da ostanete zdravi. Slijedite ove prakse samopomoći za optimalno zdravlje i manje anksioznosti.
- Smanjite unos alkohola
- Jedite uravnoteženu prehranu
- Ostanite aktivni
- Redovno proveravajte krvni pritisak
- Izbegavajte šećer i visoke masti
- Ne pušite
5. Oslobodite se stresa
Nagomilavanje stresa dovodi do okidača anksioznosti. Možete se osloboditi stresa radeći ove aktivnosti:
- Biti vani u prirodi
- Vježbanje
- Walking
- Čitanje
- Yoga
- Društvene interakcije
- Posjedovanje kućnog ljubimca
- Rastite u svojoj vjeri s Bogom
6. Dovoljno spavajte
Nedostatak sna može vas učiniti anksioznijim. Dakle, čak i ako vam nedostaje samo jedan sat sna, možete se osjećati pod stresom i razdražljivijim. To utiče na vaše pamćenje, pa čak i na mišiće. Ljudi koji se bore sa anksioznošću osjećaju posljedice nedostatka sna više od ljudi koji nemaju anksioznost. Kreirajte rutinu prije spavanja koja će vam pomoći da bolje spavate, kao što je
- Držite spavaću sobu tamnom i hladnom.
- Izbegavajte da jedete hranu ili pijete alkohol pre spavanja
- Okupajte se ili pročitajte knjigu da se opustite prije nego odete u krevet
- Izbjegavajte korištenje računara ili pametnog telefona prije spavanja
- Uzmite suplement kalcijum-magnezijuma koji će vam pomoći da zaspite
7. Izbjegavajte negativne misaone obrasce
Ponekad, isti način na koji mislite da vas može učiniti anksioznijim. Kada ste fokusirani na negativne stvari u svom životu, to utiče na to kako se osjećate u vezi sa svojim životom. Lako je vašem umu da luta, uzrokujući da sve izgleda mračnije nego što jeste. Sljedeći put kada se budete osjećali usamljeno, sedite i napravite spisak svih ljudi u svom životu. To mogu biti vaša porodica, prijatelji, crkveni prijatelji, ljudi u vašim grupama ili škola. Ovo vam može pomoći u borbi protiv laži da niko ne mari za vas.
8. Izbjegavajte previše kofeina
Ograničite količinu kofeina koju pijete. Obuzdajte svoju naviku kafeina slijedeći ove jednostavne savjete:
- Pijte biljne čajeve tokom dana
- Skratite koliko dugo se kafa kuva
- Pročitajte etikete svojih pića. Čak i neke kafe sadrže kofein
- Popijte manju šoljicu kafe
- Ograničite koliko šoljica kafe pijete svaki dan
9. Ostanite društveno aktivni
Ostanak društveno aktivan je jedan od načina da razbijete svoju anksioznost. Izbjegavanje ljudi je štetno za vaše mentalno zdravlje. Čak i ako vam se ne sviđa, pokušajte da izađete s prijateljima ili porodicom nekoliko puta sedmično. Ostali načini da ostanete društveno aktivni uključuju:
- Prisustvujte crkvenim sastancima ili proučavanju Biblije
- Pridružite se klubu za knjige ili hobi grupi
- Razgovarajte sa komšijama
- Pridružite se kolegama nakon posla na piću
Završna razmišljanja o prepoznavanju vaših okidača anksioznosti
Može vas iznenaditi kako vaša svakodnevna životna iskustva mogu biti pokretači anksioznosti. Jednostavne stvari kao što su dehidracija, loša ishrana ili čak nedostatak sna mogu izazvati vaše osjećaje anksioznosti. Možete izbjeći ove okidače anksioznosti slijedeći neke savjete navedene ovdje.
