Memorija može biti nezgodna. Zbog složenosti ljudskog mozga, možda ćete se prisjetiti konačnih detalja, ali zaboraviti važne datume.
Da li se sećate gde ste bili 11. septembra?
Koliko je ljudi prisustvovalo vašem vjenčanju?
Kojeg dana u sedmici je rođeno Vaše prvo dijete?
Izgledi su da se možete sjetiti nekih prilično detaljnih informacija. To se ne odnosi samo na ove događaje, već i na druge koji imaju emocionalni značaj. Iz neurobiološke perspektive, nije slučajno da mi težimo da se prisjećamo značajnih životnih događaja sa zapanjujućom jasnoćomOva činjenica je nešto o čemu ćemo se detaljnije pozabaviti kasnije.
U ovom članku ćemo raspravljati o nekim zanimljivim (nevjerovatnim!) činjenicama o pamćenju i načinu na koji se živopisna sjećanja formiraju. Objasnit ćemo i jedan-dva zabavan trik koji bi vam mogao pomoći da steknete bolje pamćenje. Konačno, dajemo vam korisne savjete za jačanje pamćenja!
Uradimo ovo!
Činjenice o pamćenju
Ljudsko pamćenje je zaista fascinantno, o čemu svjedoče ovih 10 nevjerovatnih činjenica o njemu:
- Odrasli ljudi mogu zapamtiti više od 100.000 riječi! Mi zapravo koristimo samo oko 10 do 20 posto ovog ukupnog broja u svakodnevnom razgovoru. Rečeno je da Shakespeare koristi više od 35.000 riječi.
- Kapacitet memorije ljudskog mozga je oko 2,5 petabajta (1 milion gigabajta). Sta to znaci? Pa, kao poređenje, mogli biste pohraniti tri miliona sati televizijskih emisija u svoj mozak. To je dovoljno da TV radi neprekidno 300 godina!
- Očulna sjećanja – ona povezana s vidom, sluhom, okusom, mirisom i dodirom – pohranjena su u različitim područjima mozga. Dohvaćanje i dekodiranje memorije odvija se isključivo u hipokampusu.
- Razmišljanje ili kontemplacija zapravo pomaže da se nova sjećanja asimiliraju u postojeću memoriju. Ovaj proces je suštinski element za postizanje stvari. Ovaj fenomen objašnjava zašto su se mnoga najveća otkrića u istoriji dogodila u trenucima zastoja.
- Učenje nečega u različitim okruženjima – na primjer, kafić, biblioteka, kućna kancelarija, itd. – poboljšava sposobnost prisjećanja informacija. Dakle, kada vaše dijete želi ići kod prijatelja da uči, neka ga!
- Ljudi općenito najbolje uče i pamte kombinacijom teksta i vizuala. Ovo je posebno tačno kada se uči novije i teže gradivo.
- Ljudski mozak počinje da pamti stvari u majčinoj utrobi 20 nedelja nakon začeća.
- Mirisi mogu pokrenuti trenutnu memoriju događaja. To je moguće zato što hipokampus, koji formira nova sjećanja, stalno stupa u interakciju sa čulom mirisa.
- Eidetička memorija – koja se ponekad naziva i “fotografska memorija” – je sposobnost zadržavanja visokodetaljnih slika ubrzo nakon izlaganja stimulansu. Ova pojava se javlja prvenstveno kod djece i vrlo rijetko traje u odrasloj dobi.
- Kim Peek, koji je inspirisao film Rainman i čiji je lik igrao Dustin Hoffman, kaže se da je upamtio 98 posto svega što je ikada pročitao i mogao se tačno sjetiti sadržaja od najmanje 12.000 knjige.
Wow, zar ne?
S obzirom na neke od ovih izvanrednih činjenica, ne bi trebalo biti šokantno da mi ljudi posjedujemo izuzetnu sposobnost da ojačamo svoje pamćenje. Slučaj dobrovoljne evolucije pamćenja samo je poboljšan ovom sljedećom studijom.
“Flashbulb Memory” studija
„Zadržavanje memorije se može poboljšati kada se nešto novo… dogodi neposredno prije ili nakon vremena memorijskog kodiranja, kao u „flashbulb memoriji““– Tekeuchi, T. et al. “Locus coeruleus i dopaminergička konsolidacija svakodnevnog pamćenja.”
(Molimo da oprostite piscu na visoko-tehničkom govoru o studijama. Ako ste zainteresovani za sitne komponente studije – npr. lokacija i poznate funkcije nekih regiona mozga – jednostavna Google pretraga bi trebala biti dovoljna.)
U fascinantnoj studiji objavljenoj u časopisu Nature, naučnici sa Univerziteta u Edinburgu otkrili su biološke procese koji pokreću stvaranje memorije u novim i zanimljivim uslovima. Razumijevanje ovih procesa može poboljšati vaše pamćenje u određenim okolnostima. Da bismo pomogli u kontekstualizaciji kako sve to funkcionira, zaronimo malo u samu studiju.
Namera studije je bila da se pronađu neuroni povezani sa formiranjem nove memorije. Istraživanje postaje fascinantno kada veliki tim naučnika otkrije da se reakcija mozga na nove podražaje javlja u potpuno drugom području mozga nego što se prvobitno vjerovalo, locus coeruleus. Štaviše, uprkos mnoštvu studija koje tvrde drugačije, ovo područje mozga oslobađa dopamin. Što se tiče ove posljednje tačke, autori primjećuju svoje iznenađenje:
“Očekivali smo da će TH+ neuroni [oni koji su povezani s pamćenjem vezanim za novosti]… biti kritični, ali mogućnost da locus coeruleus… ponekad može osloboditi dopamin kao i noradrenalin… dovela je do našeg proširenja projekta.”
Kako studija utiče na vas
Iako ovo može zvučati kao gomila gluposti koju samo akademik može proizvesti, studija ima značajan utjecaj na naš svakodnevni život. Tačnije, naša sjećanja iz svakodnevnog života. Hajde da pričamo o tome.
Hajde da prvo sumiramo ključne zaključke iz studije, tačku po tačku:
(1) Aktivacija određenih hemijskih glasnika, neurona koji eksprimiraju tirozin-hidroksilazu (TH+), smatralo se da potiče iz jednog regiona mozga, ventralnog tegmentalnog područja (VTA).
(2) Međutim, ova studija je otkrila da drugi, potpuno odvojeni dio mozga – locus coeruleus – pokazuje jaču neuronsku aktivnost kada doživimo novu situaciju u poređenju sa VTA.
(3) Oslobađanje dopamina iz locus coeruleusa može stimulirati naknadno zajedničko oslobađanje dopamina u hipokampusu. Ova studija je prva koja povezuje odnos između ova dva regiona mozga.
(4) Kompleksna neurobiologija koja podupire ovaj odnos ima potencijalne posledice na razvoj dugoročne memorije.
(5) Osim poboljšanja pamćenja, oslobađanje dopaminskih receptora unutar locus coeruleusa može poboljšati i prostorno prepoznavanje objekata i selektivnu pažnju.
Mi koristimo prethodnu sposobnost kada se, recimo, krećemo po nepoznatom pejzažu. Selektivna pažnja je „reflektor“koncentracije u kojoj pokušavamo da usredsredimo potpunu pažnju na ideju, objekat, događaj ili situaciju, ignorišući unutrašnje i spoljašnje smetnje.
Uključite blic
“Mala iznenađenja se stalno dešavaju na suptilne načine koji odražavaju naše lične živote i interesovanja. Nekako, novina iznenađenja stvara oreol boljeg pamćenja za sve inače trivijalne događaje nečijeg dana koje obično zaboravljamo.” – Profesor Richard Morris, Univerzitet u Edinburgu
Sada kada ste (strpljivo!) pročitali specifičnosti studije, hajdemo do zaista dobrih stvari!
Jedan način da poboljšate svoje pamćenje je da „uključite“blic koji kodira memoriju. Da biste to učinili, morate eksperimentirati. Pronađite načine da obično pretvorite u roman.
Evo nekoliko stvari koje možete učiniti da prebacite tu bljeskalicu na “On”!
Promijenite stvari
Mozak voli novosti, kao što je spomenuto. Novost znači više dopamina. Stoga ćete potaknuti poboljšano pamćenje! Kao takav, nemojte se osjećati krivim što ste se upustili u YouTube ili Facebook na nekoliko minuta.
Savjet: Potrebno vam je malo samodiscipline da bi ovaj savjet bio produktivan. Ako imate tendenciju da padnete u zečju rupu na društvenim mrežama, razmislite o brzoj šetnji vani!
Naučite ishranu:
Hrana koju stavljamo u usta ima sve veze sa radom mozga. Hrana je gradivni blok neurotransmitera; kao takav, naučite kako optimizirati svoju moć mozga putem prave hrane. Jedite hranu koja podiže nivo dopamina, uključujući bademe, avokado, banane, pasulj, piletinu, jaja i ribu. Ako vam treba više budnosti, jedite proteine. Za borbu protiv stresa i opuštanje jedite malo ugljikohidrata. Za borbu protiv depresije probajte kofein. Takođe, nemojte podcijeniti snagu određenih minerala. Holin, koji se dobija hranom kao što su jaja i jetra, pomaže koncentraciju i pamćenje. Selen, koji možete dobiti kroz brazilske orahe, sjemenke suncokreta, tunjevinu ili cjelovite žitarice, normalizira kogniciju.
Vježbe brzog rafala:
Ljudi potcjenjuju uticaj brzih treninga. Zapamtite: vježbanje znači povećanje dopamina i endorfina. Pokušajte napraviti brzi set od 10-15 sklekova ili skakanja. Ako imate sklonosti, idite po jeftino uže za skakanje i držite ga u svom stolu. Probajte jednu ili dvije vježbe u svakoj drugoj pauzi. Osjećat ćete se bolje, vjerujte nam!
Rješavajte se malih zadataka:
Rasporedite svoj dan tako da obavljate manje zadatke tokom dana. Naš mozak nam daje velike količine dopamina za obavljanje manjih zadataka. Na primjer, možete se u potpunosti usredotočiti na posao 50 minuta, a zatim potrošiti 10 minuta na pospremanje radnog prostora! Sve je u malim pobjedama.
Probajte nove stvari:
Opet, mozak voli nove stvari. (Šta mislite zašto Amerikanci imaju ogroman problem s trošenjem?) Umjesto da idete u tržni centar da ublažite dosadu, isprobajte novo osjetilno iskustvo. Držite neka mirisna ulja za svojim stolom ili ubacite komad žvake dok radite. Radite bilo šta što vam budi čulo mirisa, dodira, ukusa ili vida.
