Teško je ne biti pod stresom zbog svih stvari koje se dešavaju oko nas. Klimatske promjene, pandemija koja je u toku, politički preokret Lista se nastavlja i nastavlja. I ne treba da čudi da uz sav ovaj stres dolazi i mnogo medicinskih briga!
Ali sve ovo mora biti samo u mislima, zar ne? Kako tačno stres utiče na naše zdravlje?
Evo kako doktori objašnjavaju deset načina na koje stres može uticati na vaše zdravlje
1. Kardiovaskularni i respiratorni sistem
Stres je često signal našem tijelu da radi više da pobjegne od onoga što nas strašno sprema. Nažalost, može uzrokovati i mnogo zdravstvenih problema ako ovaj hitni režim traje predugo.
· Povišen krvni pritisak
To je stvar – Američko udruženje za srce se slaže da je stres još jedna stvar koju treba dodati na listu faktora za povećani rizik od visokog krvnog pritiska.
· Rizik od moždanog udara i srčanog udara
Kada smo pod stresom, to pokreće naš mozak da natjera nadbubrežne žlijezde da oslobađaju hormone povezane sa stresom – konkretno, adrenalin i kortizol. Oba djeluju na povećanje krvnog tlaka i otkucaja srca. Odlično ako trebate pobjeći od nečega, ali dugoročno štetno jer se srce bori da održi korak. Ponovljene fluktuacije krvnog pritiska mogu povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.
· Respiratorni problemi
Ako već imate astmu, možda ste primijetili da vam je sve teže disati. Dok hronični stres i anksioznost ne uzrokuju astmu, oni mogu pogoršati već postojeće respiratorne probleme – baš kao i svaki drugi jak emocionalni odgovor.
2. Smanjena vježba
Jeste li ikad primijetili koliko vam rutina u teretani popušta kada ste pod stresom? Primijetite da do trenutka kada ste kod kuće, sve što želite je da skočite ispred ekrana i ljenčarite? Postoji dobar razlog za to.
Prema ljekarima, vaša iscrpljenost nije samo vaša mašta. Zaista, stres može imati ogroman uticaj na količinu energije koju imate. Ovaj osjećaj može otežati vježbanje kada ste kod kuće, čak i ako će vam pomoći u oslobađanju od stresa.
3. Centralni nervni sistem i hormoni
Kada ste pod stresom, vaš mozak dovodi vaš centralni nervni sistem u stanje panike. Ovaj proces pokreće proizvodnju adrenalina i kortizola u nadbubrežnim žlijezdama, što zauzvrat ubrzava vaš otkucaj srca i unos kisika, tako da su svi vaši glavni organi spremni i spremni za rad.
Odlično za hitne slučajeve, ali vašem tijelu nije predviđeno da ovo podnosi dugo i brzo će se početi kvariti. Pored toga, naučne studije su dokazale da hormoni koji se oslobađaju odlažu proces zarastanja, što otežava zarastanje rana.
S obzirom na to da dugotrajni stres može uzrokovati razne zdravstvene probleme, ovo bi mogao biti jedan od rijetkih slučajeva u kojima bi pozitivno razmišljanje moglo pomoći da se brže oporavite!
4. Metabolizam
Zahvaljujući evoluciji, naša tijela su osposobljena za skladištenje masti kada su pod stresom. Ideja je da u hitnim slučajevima naša tijela barem održavaju neku vrstu skladištenja hrane na nama. Nažalost, to nije od velike pomoći u današnjem svijetu, gdje baš i ne moramo preživjeti glad.
Zahvaljujući svom tom kortizolu u vašem krvotoku, vaše tijelo će odlučiti da zadrži masnoću umjesto da je sagorijeva za energiju. Ovaj proces može razviti višak masnoće na stomaku i opšte masnoće u centralnom telu – što je sve povezano sa svim vrstama zdravstvenih problema, kao što su povećan nivo holesterola i krvni pritisak.
Postavite ovo zajedno sa nezdravim navikama koje će se verovatno razviti tokom stresnog perioda i brzo ćete se naći u rastućem riziku od raznih zdravstvenih problema.
5. Probavni sustav
Da li ste ikada primijetili da kada ste nervozni, možete se osjećati previše bolesni da biste jeli? Ili kada ste super anksiozni, čini se da to utiče na vaša crijeva? Kako se ispostavilo, to nije samo vaša mašta.
· Varenje
Kada ste pod stresom, to može uzrokovati grčenje crijeva – nešto što jako remeti zdravu probavu. Ova aktivnost može dovesti do svih vrsta probavnih problema kao što su nadimanje, uznemireni želudac, pa čak i dijareja.
· Refluks kiseline
Hronični stres, posebno ako je iznenadni i akutni, može povećati nivo želudačne kiseline. To može dovesti do refluksa kiseline i uzrokovati sve vrste problema sa vašim želucem.
· Dijabetes tipa 2
Ako osetite da jedete pod stresom, možda biste želeli da prestanete. Ishrana pod stresom može povećati nivo šećera u krvi, što na kraju može dovesti do insulinske rezistencije. Nastavite tako i možda ćete se ubrzo suočiti sa dijabetesom tipa 2.
6. Mentalno zdravlje
Naše mentalno zdravlje snažno se isprepliće s našim fizičkim zdravljem. Stoga ne bi trebalo biti iznenađenje da kada stres utiče na naš mozak, on će također utjecati na našu sposobnost da održimo pozitivno razmišljanje u vremenima krize. Uostalom, kako se možemo brinuti o svom tijelu ako nam mozak nije zdrav i sretan?
· Moodiness
Stres ima veoma opipljive efekte na mozak, često utičući na nivoe neurotransmitera povezanih sa raspoloženjem kao što su serotonin i dopamin. To zauzvrat utječe na naše raspoloženje i može uzrokovati stvari kao što su problemi s koncentracijom i ekstremne emocije.
· Ovisnost
Istraživanja su, nažalost, pokazala pozitivne veze između stresa i zavisnosti. Nije važno da li počinjete, održavate je ili se vraćate - ako ste pod stresom, povećava se rizik da se uključite u ponašanje ovisnosti.
· Simptomi depresije
Ako ste u opasnosti od razvoja poremećaja raspoloženja, stres bi mogao biti ono što ga pokreće. Ako ga već imate, kao što je depresija, generalizirani anksiozni poremećaj ili panični poremećaj, stres će ga pogoršati.
· Demencija
Mislite da je vaša kriza srednjih godina bila dovoljno loša? Ispostavilo se da je studija pokazala da žene koje imaju visok nivo stresa u srednjim godinama imaju i veće šanse da razviju demenciju.
7. Reproduktivni sistem
Posljednja stvar na koju bi većina ljudi pomislila je da imaju seksualni odnos kada su pod stresom. Kako se ispostavilo, stres može uticati ne samo na vaše raspoloženje za intimnost. Zaista, može uticati i na vaše reproduktivne organe.
· Zabrlja s vašim menstrualnim ciklusom
S obzirom na to kako stres već može uticati na vaše hormone, ne bi trebalo biti iznenađenje da može pokvariti i vaš menstrualni ciklus i redovan protok.
· Može uzrokovati neočekivanu trudnoću
U zavisnosti od toga koga pitate, ovo može biti i pozitivno ili negativno. Stres može potisnuti i odgoditi nečiji period ovulacije. To znači da osoba može započeti ovulaciju tek nakon što se oslobodi stresa, vjerovatno bez njenog znanja. Ovo može olakšati zadobivanje neočekivane trudnoće.
· Može uzrokovati nedostatak plodnosti
Ako može uticati na vaš hormonalni ciklus, možete se kladiti da će promijeniti i vašu plodnost. Istraživanja su pokazala da što više stresa osoba mora da izdrži, veća je vjerovatnoća da će imati neplodnost – čak i ako se uzmu u obzir drugi faktori.
· Može pokvariti funkcionalnost
Stres može uzrokovati probleme u radu, kao što je erektilna disfunkcija. Dok kratkoročno, možete dobiti kratak porast testosterona od toga, dugotrajni stres može uzrokovati pad nivoa testosterona i uticati na proizvodnju sperme.
· To čini herpes češćim
Arepe su redovna pojava u vašem životu? Pazite – stres može učiniti izbijanje herpesa češćim.
· Može sniziti libido
Hronični stres koji utiče na vaš seksualni nagon bi trebao biti očigledan. Poslednja stvar koju ćete želeti da uradite je da budete zauzeti i intimni kada ste preopterećeni.
8. Imunološki sistem
Hronični stres može negativno uticati na vaše fizičko zdravlje – a vaš imunološki sistem nije izuzetak od pravila.
· Rizik od bolesti
Zbog toga kako hronični stres utiče na svaku značajnu komponentu ukupnog zdravlja (kao što su ishrana, vežbanje i san), može dovesti do oslabljenog imunog sistema. Ergo, veće su šanse da se razboliš.
· Pokretanje zdravstvenih problema
Posljednje što trebate kada ste pod stresom su vaše bolesti da se ponovo aktivirate. Nažalost, istraživanja su otkrila da hronični stres može uzrokovati izbijanje bolesti poput šindre, koje imunološki sistem obično potiskuje nakon očiglednog oporavka.
· Odlaganje bolesti
Ovo bi moglo biti u velikoj suprotnosti sa svim ostalim što ste do sada pročitali, ali stres također može privremeno potisnuti potencijalne bolesti. Hormoni poput adrenalina održavaju vas operativnim tokom stresnog događaja, ali možete se srušiti i razboljeti se nakon toga kada prođe.
9. Obrasci spavanja
Da li ste primetili koliko je teško zaspati kada ste pod stresom? A kada to konačno učinite, kao da se nikada ne odmorite? Ispostavilo se. Nije to samo vaša mašta – stres utiče na vaš san.
Prema ljekarima, stres stvara ili pogoršava već postojeću anksioznost. I nažalost, anksioznost i problemi sa spavanjem imaju tendenciju da se odbijaju jedni od drugih. Dakle, što ste više pod stresom, postajete tjeskobniji – a to samo otežava zaspati i ostati zaspati.
10. Mišićni sistem
Popularna je slika da što ste više pod stresom, to su vaši mišići čvršći. Kako se ispostavilo, nije sve tako daleko od istine. Kada ste pod stresom, vaše tijelo napreže mišiće pripremajući se za borbu, što može otežati opuštanje, posebno kada nemate priliku da se oslobodite te napetosti.
Sva ta napetost može dovesti do bola, jer se zategnuti mišići zaključavaju u položaju. Možda ćete pati od svih vrsta bolova u ramenima, leđima i tijelu – i kao rezultat toga, preskočite vježbe i umjesto toga posegnete za lijekom protiv bolova.
Kako je ideja primamljiva, zaista je ne biste trebali raditi. Posvećenost vježbanju ubija dvije muhe jednim udarcem, omogućavajući vam da smanjite stres uz opuštanje napetih mišića. Barem se istegnite!
Završna razmišljanja o nekim načinima na koje stres može uticati na vaše zdravlje
Lako je odbaciti stres kao nešto što je potpuno mentalno. Nažalost, ima autentičan učinak na naše fizičko zdravlje – i dugoročno može stvoriti razne probleme. A sa svime što se trenutno događa u svijetu, može biti teško izbjeći stres na ovaj ili onaj način.
Srećom, postoji mnogo stvari koje možemo učiniti da smanjimo stres. Održavanje zdravog načina života uz tjelovježbu i dobru hranu trebao bi biti ključni kamen temeljac našeg upravljanja stresom. Naučiti kako upravljati i organizirati svoj posao također će uvelike pomoći u smanjenju stresa!
